A Simple Key For Misticno Hriscanstvo Unveiled
Ja započinjem sasvim novom religioznom sviješću pa vas molim da me ne povezujete s Professionalšlošću - to nije vrijedno ni pomena. I moja poruka nije doktrina, nije filosofija, poruka moja je svojevrsna alhemija, nauka preobražaja, i zato samo oni koji su voljni da umru onakvi kakvi su unhappy, i da se ponovo rode u nečemu novom što nisu mogli ni pojmiti, trenutak je upravo unfortunate ... tek hrabri ljudi će biti spremni da slušaju ovo jer takvo je slušanje vrlo riskantno. Osho
Hristološke debate o Isusovoj ljudskoj i božanskoj prirodi okupirale su hrišćansku crkvu tokom nekoliko vekova, a sedam Vaseljenskih sabora je održano da bi se ove rasprave rešile.
Hrišćani su od samog početka bili organizovani u jedinstvene hrišćanske zajednice eparhije - crkve.
Tvoj dug greha je plaćen i ti možeš da imaš zajedništvo sa Bogom. Ti možeš da imaš pobedu nad svojom grešnom prirodom i da hodaš u zajedništvu i poslušnosti sa Bogom. To je istinsko biblijsko hrišćanstvo.
Jedan broj hrišćana smatra da svijest i duša produžava da živi po zemaljskoj smrti. Jehovini svjedoci vjeruju, da će pravednici imati mogućnost da vječno žive u rajskim uslovima koje će Bog da uspostavi na Zemlji.
Мање источнохришћанске деноминације настале су из монофизитства (оријентално-православне цркве: јерменска, етиопска, еритрејска, коптска, маланкарска и сиријска црква), односно из несторијанства (асирска црква).
Шаблон:Категорија на Остави/параметар/ненаведен/име странице различито од Википодатака
Pored mesta na kojem je Isusa krstio Jovan Krstitelj je grčka pravoslavna crkva, Mojsijev šfaucet i grob Misticno Hriscanstvo nalaze se na planini koja se na srpskom zove – Nebo, a u Crkvi Svetog Đorđa su najstarija ikona i najstarija mapa Svete zemlje u mozaiku Црква Светог Јована Крститеља (фотографије Сандра Гуцијан)
Prvih Sedam vaseljenskih sabora (325—787) priznaju i Istočna i Zapadna crkva, dok ostale priznaje Katolička crkva, iako su u njima učestvovali nekad i neki carigradski patrijarsi.
Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost. Misticizam je i vjerska doktrina, koja tajanstveno iskustvo sjedinjenja s božanstvom pretpostavlja svakom racionalnom uvidu.
Čovjek koji je Svjestan ne može se kretati ka prošlosti jer nje mu VIŠE nema. Čovjek koji je Svjestan ne može se kretati ka budućnosti jer nje JOŠ nema.
Izvor misticizma je na osjećajima zasnovano vjerovanje u natprirodna bića koja upravljaju prirodom i ljudskim životom. Mistici o religijskim sadržaju i o postojanju Boga govore iz vlastitih doživljaja. Tako se misticizam javlja u svim religijama i na gotovo svim razinama religiozne svijesti. Već u prirodnim religijama obrednom praksom potiču se grupna egzaltirana stanja u kojima se zasniva neposredan dodir s božanstvima.
U prvom veku nove ere kršćani su se tajno okupljali na zajedničkim verskim obredima, propovedima i molitvama. Zajednice hrišćanskih vernika zvale su se hrišćanske opštine, bilo ih je u svim delovima carstva, i u njima je imovina bila zajednička. Ali, hrišćanstvo je samo u početku bilo religija ugnjetenih i potlačenih, da bi vremenom sve više bogataša, nesigurnih i nezadovoljnih državnom vlašću, pristupalo novoj veri.
A tomu zajedništvu obilježje je pasivnost, što znači da duhovna preobrazba, koja se događa u mističnim iskustvima, nije rezultat bavljenja otajstvima, nego je plod spasonosnoga djelovanja otajstava i prisutnosti samoga Presvetoga Trojstva. Drugim riječima, lavatory je taj koji izvodi preobrazbu srca i života.